Posljednjih dvadesetak godina u gotovo čitavom svijetu, kao krajnji oblik integracije, razvija se inkluzija. Inkluzija ne podrazumijeva izjednačavanje svih ljudi, već uvažavanje različitosti svakog pojedinca. Upravo se u tome sastoji njena vrijednost, jer se kroz razvoj opće tolerancije prema individualnim razlikama i potrebama doprinosi širenju saznanja, bogaćenju iskustava i razvoju čovječnosti. Termin inkluzija u svom najširem određenju označava pravu i punu pripadnost svakog ljudskog bića kao ravnopravnog člana društvene zajednice i svjetske populacije. Inkluzija je pokret i vid obrazovne politike kojom se uvažavaju različitosti. Inkluzija je važna za svako pojedino dijete. Samo jedan, ali izuzetno važan segment inkluzije, čini inkluzivno obrazovanje.

Inkluzivno obrazovanje je osnovno ljudsko pravo. Ono predstavlja kvalitetno obrazovanje kojim se stvara pozitivna socijalna klima i ostvruju ljudska prava. Inkluzivno obrazovanje je ideja koja polako mijenja čitavu koncepciju odgoja i obrazovanja mladih naraštaja u BiH.

Osnovno pitanje je što je potrebno učiniti kako bi inkluzivno obrazovanje odgovorilo na potrebe svakog djeteta i učinilo njegovo učenje i učešće kvalitetnim.

Da bi inkluzivno obrazovanje bilo realizirano u potpunosti neophodno je učiniti mnogobrojne promjene na nivou učionice, odgojno-obrazovne ustanove, zajednice, kao i na državnom nivou. Bitan uvjet za inkluzivno obrazovanje jesu kvalitetno obrazovani nastavnici, odgajatelji, stručni saradnici i svi drugi koji su zaposleni u odgojno-obrazovnoj ustanovi kroz inicijalno obrazovanje i kontinuirano stručno usavršavanje. Drugi uvjet je kontinuirano unapređenje tolerancije, pozitivnih stavova i eliminiranje predrasuda prema drugim ljudima i različitostima.  Treći uvjet su promjene u sistemu općeg i specijalnog obrazovanja koji se trebaju reformirati za potrebe inkluzivne kulture, politike i prakse. Važan uvjet, dakle, kvalitetne provedbe inkluzivnog obrazovanja jesu materijalno-tehnički i ljudski kapaciteti, uključujući asistente u nastavi. No, važno je naglasiti da asistent u nastavi jeste tu zbog jednog djeteta, ali ne samo za njega, čime se ponovo može dovesti do segregacije u inkluzivnom odjeljenju.

Odgojno-obrazovni ciljevi za djecu s Down sindromom u inkluzivnom obrazovanju su isti  kao za svu ostalu djecu. Osnovni zajednički cilj svih aktera inkluzivnog obrazovanja treba biti da ih se osposobi, da kao  odrasli ljudi mogu samostalno živjeti u svojoj zajednici.

Udruženje daje prednost inkluzivnom obrazovanju djece s Down sindromom iz mnogobrojnih razloga, od kojih se ističe: 1) inkluzivno obrazovanje je  osnovno ljudsko pravo osoba s Down sindromom i 2) rezultati istraživanja u svijetu, koji su pratili učenike s Down sindromom u specijalnim i tzv. redovnim školama, potvrđuju važnost inkluzivnog obrazovanja, jer su kod učenika u tzv. redovnim školama uočene bolje komunikacijske vještine, kvalitetnija akademska znanja (čitanje, pisanje, matematika), samostalniji su, uspješniji u stvaranju prijateljstava i mogu stečena prijateljstva održavati duže.